Građenje na tuđem zemljištu stvaran je problem koji se pojavljuje u praksi i jedan je od načina sticanja prava vlasništva. U skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima FBiH, zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta.
Sadržaj članka:
- Prava vlasnika zemljišta
- Šta ako se vlasnik nije suprotstavio građenju na njegovom zemljištu
- Gradnja tuđim materijalom
- Dogradnja, nadziđivanje, preuređenje i ulaganje
- Prekoračenje međe građenjem
- Građenje na tuđem pravu građenja
- Sijanje i sađenje
- Priraštaj zemljišta
- Podržite Pravni blog
Prava vlasnika zemljišta
Budući da je u praksi moguće da se dogodi da osoba gradi na zemljištu koje joj ne pripada, vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište zajedno sa zgradom. U tom slučaju, onaj koji je gradio na tuđem zemljištu moći će od vlasnika tražiti naknadu u skladu sa pravilima obligacionog prava.
Zahtjevi koje vlasnik zemljišta može postaviti
Vlasnik zemljišta također može zahtijevati da nesavjesan graditelj, odnosno graditelj koji je znao da gradi na tuđem zemljištu, uspostavi prijašnje stanje. U spostavljanje prijašnjeg stanja značilo bi rušenje objekta i uklanjanje materijala. Postoji mogućnost i da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni. U oba slučaja, vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obligacionog prava.
Šta ako se vlasnik nije suprotstavio građenju na njegovom zemljištu
Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odmah po uočavanju gradnje usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu.
U tom slučaju, prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda.
Međutim, ako graditelj nije bio savjestan, odnosno ako je znao ili je morao znati da zemljište nije njegovo, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za građenje, ali tada vlasnik zemljišta nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja.
Gradnja tuđim materijalom
Moguća je i situacija da vlasnik zemljišta izgradi na njemu zgradu tuđim materijalom. Ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuđu stvar, koja se ne može odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, vlasništvo nekretnine se proteže i na ugrađenu stvar.
Prava na naknadu vlasnika materijala uređuju se također po pravilima obligacionog prava.
Dogradnja, nadziđivanje, preuređenje i ulaganje
Dogradnjom, nadziđivanjem ili preuređenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na može se steći vlasništvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajedničari) dograđene, nadzidane odnosno pregrađene nekretnine nije drugačije odredio.
Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju, ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava.
Prekoračenje međe građenjem
Ako je građenjem zgrade prekoračena međa, odnosno granica između susjednih parcela, savjesni graditelj stiče pravo vlasništva na zahvaćenom zemljištu uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta.
Kada je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaćenog zemljišta bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja i naknadu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti.
Građenje na tuđem pravu građenja
Kad je građeno na tuđem zemljištu opterećenom pravom građenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta kao u slučaju građenja na tuđem zemljištu i slučaju prekoračenja međe građenjem.
Sijanje i sađenje
Biljke koje puste korijenje u zemljištu vlasništvo su vlasnika tog zemljišta, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice.
Priraštaj zemljišta
Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije opće dobro, tada otok pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta, u širinu do polovine vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Ako je otok koji nije opće dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljištu na bližoj obali.
Ova pravila se ne primjenjuju ako otok nastane presušivanjem vode, diobom vode na više rukavaca ili ako zemljišta budu poplavljena.
Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljišta nije vraćen, isti postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen.
Zemlja koju vodotok taloži na neko zemljište priraštaj je toga zemljišta.
O tome ko je stekao pravo vlasništva prethodno pobrojanim slučajevima odlučuje sud.
Podržite Pravni blog
Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.