Krivično djelo je pravni termin koji označava radnje ili postupke koji su zabranjeni zakonom i koje se smatraju protivnim društvenim normama. Krivična djela predstavljaju povredu zakona i obično dovode do krivične odgovornosti i kazni za počinioca. Za ispravnu kvalifikaciju krivičnog djela, bitno je ocijeniti i da li je djelo učinjeno iz nehata ili sa umišljajem. Koja je razlika između nehata i umišljaja?
Šta je nehat
Krivično djelo može se učiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.
Učinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neće nastupiti ili da će je moći spriječiti.
Učinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.
Nehat je korektivni oblik krivnje i u odnosu na umišljaj je blaži oblik krivnje. Zakonom je predviđeno da se za nehatno izvršenje krivičnog djela odgovara samo izuzetno, tj. sam onda kada je to u zakonu izričito određeno.
Nehat se pojavljuje u dva oblika i to svjesni nehat i nesvjesni nehat.
1. Svjesni nehat postoji kada je učinilac bio svjestan svog djela, i svjestan da zbog njegove radnje (činjenja ili nečinjenja) može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da će je moći spriječiti ili da ona ipak neće nastupiti.
U tom slučaju, kod učinioca postoji svijest o djelu, ali ne postoji volja da učini krivično djelo, jer učinilac neće posljedicu, niti pristaje na njeno nastupanje.
2. Nesvjesni nehat postoji kad učinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja posljedice, iako je prema okolnostima slučaja i svojim ličnim svojstvima, morao i mogao biti svjestan te mogućnosti.
Ovdje postoji odsustvo svijesti o mogućnosti nastupanja posljedice i odsustvo volje za učinjenje krivičnog djela. Krivica se ogleda u tome što je bio dužan i mogao da ima takvu svijest, ali je nije imao. U tom smislu, nesvjesni nehat predstavlja nepažljivo ponašanje.
Kao poseban oblik nehata, u teoriji se pominje i profesionalni ili pozivni nehat koga karakteriše to što učinilac u preduzimanju radnje nije imao onaj stepen pažnje u predviđanju posljedice koji se zahtijeva u obavljanju profesije kojom se on bavi.
Šta je umišljaj
Krivično se djelo može učiniti s direktnim ili eventualnim umišljajem.
Učinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo učinjenje.
Učinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.
Umišljaj je psihički odnos učinioca prema izvršenom krivičnom djelu.
Postoje dva oblika umišljaja:
1. direktni umišljaj postoji kad je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje;
2. eventualni umišljaj postoji kad je kod učinioca postojala svijest da zbog njegovog činjenja ili ne činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje.
Kada smo razmotrili oba pojma, koja je razlika između nehata i umišljaja?
Razlika između nehata i umišljaja
Konstitutivne komponente krivice čine 2 subjektivna elementa koji karakterišu učinioca, a to su:
- uračunljivost – njegovo psihičko stanje i
- umišljaj – nehat (kada je zakonom predviđen)– tj. psihički odnos prema krivičnom djelu.
Dakle, da bi neko bio kriv mora kumulativno ispunjavati ova dva uslova, da je uračunljiv i da je postupao s umišljajem ili nehatom kada je to zakonom propisano za učinjeno krivično djelo.
Razlika između nehata i umišljaja u kontekstu krivičnog prava zavisi od mentalnog stanja i svijesti počinioca u vezi s radnjom koja je dovela do izvršenja krivičnog djela. Ova razlika je ključna jer utiče na način na koji se počinac tretira i kažnjava u pravnom sistemu.
- Nehat (nehatna krivična djela):
- Nehat se odnosi na situaciju u kojoj počinac nije imao nameru da izvrši krivično delo i nije svjesno želio ili planirao da nanese štetu drugoj osobi ili društvu.
- Počinac je postupao nesavjesno, nemarno ili nepažljivo, što je dovelo do povrede zakona ili izazvalo štetu.
- Odsustvo namjere je ključna karakteristika nehata. Počinac može biti krivično odgovoran zbog svojih nepažljivih ili nemarnih radnji, ali nije imao cilj da počini krivično djelo.
- Umišljaj (umišljajna krivična djela):
- Umišljaj se odnosi na situaciju u kojoj počinac svjesno i namjerno vrši radnju s namjerom da počini krivično djelo ili prouzrokuje određenu štetu ili posljedicu.
- Počinac je svjestan svojih radnji i cilja da izvrši krivično djelo ili postigne određeni rezultat, bilo da je to nanošenje štete drugoj osobi ili kršenje zakona.
- Namjerno postupanje i namjera su ključne karakteristike umišljaja. Počinac se smatra odgovornim za svoje postupke jer je imao namjeru da ih izvrši.
Razlika između ova dva koncepta je bitna u pravnom sistemu jer utiče na određivanje krivične odgovornosti i izricanje odgovarajućih sankcija. Kod krivičnih djela iz nehata, sankcije obično nisu tako stroge kao kod krivičnih djela iz umišljaja. Uzima se u obzir da počinac nije imao namjeru da naudi drugima ili društvu.
S druge strane, kod krivičnih djela iz umišljaja, namjera i svijest o posljedicama su ključni faktori i često dovode do ozbiljnijih krivičnih kazni.
Podržite Pravni blog
Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.