“Smatramo da vaše dalje angažovanje u firmi nije potrebno”, stajalo je u e-mailu koji je primio uposlenik s desetogodišnjim iskustvom. Nije bilo objašnjenja. Nije bilo poziva na razgovor. Bio je to kraj njegove karijere u firmi kojoj je posvetio deceniju života. Da li je ovo zakonito? Može li vam poslodavac dati otkaz bez objašnjenja, bez upozorenja i bez prava na objašnjenje? Ili je to samo mit koji opstaje zbog neznanja i straha?
Sadržaj članka:
- Zakon je jasan: Otkaz ne može biti proizvoljan
- Kako se zakon zloupotrebljava: Siva zona „neformalnih otkaza“
- Procedura otkaza: Šta zakon nalaže poslodavcu?
- Šta učiniti ako dobijete nezakonit otkaz?
- Otkaz nije privatna odluka poslodavca, već pravno regulisan proces
- Podržite Pravni blog
Zakon je jasan: Otkaz ne može biti proizvoljan
U pravnom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine, prestanak radnog odnosa je strogo regulisan kako bi se zaštitila prava radnika i osigurala transparentnost procesa. Poslodavac ne može jednostrano i bez opravdanog razloga otkazati ugovor o radu. Zakon o radu Federacije BiH jasno definiše uslove i procedure koje se moraju poštovati prilikom otkaza.
Prema članu 96. Zakona o radu Federacije BiH, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok ako za to postoji opravdan razlog, a posebno ako:
- Poslovni razlog: Ekonomski, tehnički ili organizacijski razlozi koji dovode do prestanka potrebe za određenim radnim mjestom.
- Razlog lične prirode: Neispunjavanje obaveza iz radnog odnosa, nesposobnost za rad bez krivice radnika, nepoštivanje radne discipline ili drugih obaveza utvrđenih zakonom ili ugovorom o radu.
Ovi razlozi moraju biti jasno obrazloženi i dokumentovani kako bi se opravdao otkaz.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu u prethodnim slučajevima ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.
Ono što zakon ne dozvoljava jeste da poslodavac iznenada uruči otkaz bez razloga. Ne može se desiti da radnik dođe na posao i dobije informaciju da je od tog trenutka „suvišan“ – barem ne na zakonit način.
Kako se zakon zloupotrebljava: Siva zona „neformalnih otkaza“
Ipak, u praksi, stvarnost često izgleda drugačije. Advokati koji se bave radnim pravom svjedoče brojnim slučajevima u kojima poslodavci zaobilaze zakon na suptilan način. Neki od najčešćih scenarija uključuju:
Prisilu na sporazumni raskid ugovora – Radniku se sugeriše da će mu „biti bolje“ ako sam potpiše raskid, umjesto da se suoči s otkazom.
Neproduženje ugovora na određeno vrijeme – Poslodavci koriste ugovore na određeno da izbjegnu formalni postupak otkaza.
• Prebacivanje na nepodnošljive uslove rada – Radniku se dodjeljuju neizvodivi zadaci ili lošiji uslovi kako bi bio „natjeran“ da sam napusti posao.
Ovo su pravne sive zone u kojima radnici često gube prava jer nisu svjesni da imaju osnove za pravnu zaštitu.
Procedura otkaza: Šta zakon nalaže poslodavcu?
Ako poslodavac zaista želi otpustiti radnika, Zakon o radu Federacije BiH propisuje jasnu proceduru koju mora ispoštovati kako bi otkaz bio zakonit:
- Pismeno obavještenje o otkazu
Poslodavac je dužan dostaviti radniku pismenu odluku o otkazu, u kojoj moraju biti jasno navedeni razlozi za otkaz. Razlozi mogu biti ekonomske prirode (npr. tehnološki višak) ili povezani s ponašanjem radnika (npr. nepoštivanje radnih obaveza). - Omogućavanje radniku da se izjasni
Prije donošenja konačne odluke, poslodavac je obavezan omogućiti radniku da se izjasni o razlozima otkaza. Zakon propisuje da radnik ima rok od najmanje osam dana da odgovori na obavijest poslodavca. Ova faza omogućava radniku da iznese argumente u svoju odbranu. - Poštovanje otkaznog roka
Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. - Isplata svih obaveza
Poslodavac je dužan isplatiti radniku sve neisplaćene plate, naknade, te eventualnu otpremninu (ako se otkazuje iz poslovnih razloga). Otpremnina se isplaćuje u zavisnosti od dužine radnog staža i visine prosječne plate radnika.
Svako odstupanje od ovih pravila može se smatrati nezakonitim otkazom, što daje radniku pravo da traži pravnu zaštitu pred sudom ili inspekcijom rada.
Šta učiniti ako dobijete nezakonit otkaz?
Zakon predviđa mehanizme zaštite, ali ključni problem je – malo radnika ih koristi. Strah od gubitka posla, neznanje i dugotrajni sudski procesi često obeshrabruju ljude da traže svoja prava.
Neopravdani razlozi za otkaz su:
a. privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede;
b. podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti;
c. obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti
Ali ako vam poslodavac uruči otkaz bez razloga, iskoristite nekoliko pravnih opcija:
1. Žalba poslodavcu – Pismeno traženje obrazloženja i ukazivanje na kršenje zakona može često riješiti stvar prije sudskog spora.
2. Tužba sudu – Radni sporovi spadaju u hitne predmete i sud može naložiti vraćanje na posao.
3. Prijava inspekciji rada – Inspekcija ima ovlasti da kazni poslodavca i naloži poništenje nezakonitog otkaza.
Prema informacijama od advokata, sudovi često presuđuju u korist radnika ako je procedura prekršena. Ključ je u dokumentaciji – svaki papir, e-mail ili svjedok može igrati presudnu ulogu u dokazu nezakonitog otkaza.
Otkaz nije privatna odluka poslodavca, već pravno regulisan proces
Priča s početka – o zaposleniku koji je preko e-maila saznao da je ostao bez posla – mogla bi imati drugačiji kraj. Da je znao da je zakon na njegovoj strani, mogao je odmah reagovati, tražiti objašnjenje, podnijeti žalbu i osporiti odluku pred sudom. Može li vam poslodavac dati otkaz bez objašnjenja, bez upozorenja i bez prava na objašnjenje?
U suštini, poslodavac nema pravo na apsolutnu moć. Otkaz nije lična odluka poslodavca, već pravno regulisan proces u kojem se štite prava obje strane.
Ako se ikada nađete u situaciji da dobijete otkaz bez objašnjenja, znajte da zakon nije na strani onih koji koriste moć, već na strani onih koji znaju kako da je ospore.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.