Category: Pravosudni ispit

  • Pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava

    Pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava

    Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Krivičnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Prije nego što počnete sa čitanjem pitanja, molimo vas da pročitate Odricanje od odgovornosti/Disclaimer.

    1. Šta je predmet Krivičnog prava, šta se njime uređuje?
    2. Šta čini krivično-pravno zakonodavstvo u BiH?
    3. Ko je dijete u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    4. Ko je maloljetnik u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    5. Teritorija FBiH u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    6. Vremensko važenje zakona? Pravila blažeg kažnjavanja?
    7. Načelo zakonitosti?
    8. Vrste krivično-pravnih sankcija?
    9. Zastarjelost (definicija, vrste, kada počinje teći, prekid, obustava)?
    10. Šta je to krivično djelo? Jesu li samo krivično djelo protivpravno ponašanje?
    11. Elementi krivično djelo? Subjekti krivičnog djela?
    12. Blanketne dispozicije?
    13. Načini izvršenja krivičnog djela? Činjenjem i nečinjenjem – obrazložiti!
    14. Prava i neprava krivična djela nečinjenja?
    15. Kakva je posljedica izvršenja krivičnog djela nečinjenjem?
    16. Vrijeme izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno?
    17. Mjesto izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno?
    18. Beznačajno djelo – definicija i uslovi? Kakvu odluku donosi sud?-OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU
    19. Nužna odbrana (definicija, kakva je presuda, prekoračenje – kakva je presuda)?
    20. Srazmjernost napada i odbrane kod instituta nužne odbrane?
    21. Putativna nužna odbrana (definicija i kako se rješava pitanje krivične odgovornosti)?
    22. Primjer: Dvojica se dogovore da se potuku, nastane zabranjena posljedica – može li se pozivati na NO? – Ne može, zato što ovdje postoji dvostrani napad, a iz definicija NO proizilazi da NO postoji ako je napad jednostran, odnosno ne postoji protivpravnost napada!!!
    23. Umišljaj?
    24. Nehat?
    25. Pokušaj krivičnog djela i odgovornost-kažnjavanje za pokušaj?
    26. Svršeni i nesvršeni pokušaj?
    27. Razlika između pokušaja i dobrovoljnog odustanka?
    28. Saizvršilaštvo? Može li se dogovoriti konkludentnim radnjama i kako?
    29. Podstrekavanje kao oblik saučesništva? Koje su to radnje podstrekavanja? Kako se kažnjava? Može li se kazniti za djelo koje nije ni pokušano?
    30. Sadržaj pojma krivične odgovornosti? Uračunljivost? Samoskrivljena neuračunljivost?
    31. Stvarna i pravna zabluda?
    32. Opšti oblik odgovornosti za krivnju?
    33. Šta je to uvjetni otpust?
    34. Uslovna osuda?
    35. Opoziv uslovne osude? Rokovi za opoziv?
    36. Opoziv uvjetnog otpusta – o čemu sud treba voditi računa?
    37. Svrha kažnjavanja?
    38. Vrste kazni?
    39. Kazna zatvora?
    40. Rad za opće dobro na slobodi?
    41. Novčana kazna? Da li se može prinudno naplatiti?
    42. Opća pravila za odmjeravanje kazne?
    43. Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi?
    44. Osnovna razlika između odmjeravanja i ublažavanja kazne? Osnovni oblici ublažavanja kazne?
    45. Razlika između općeg min. i max. i posebnog min. i max.?
    46. Da li zakon predviđa neka posebna pravila pri odmjeravanju kazne – olakšavajuće i otežavajuće okolnosti?
    47. Ublažavanje kazne?
    48. Sticaj krivičnih djela?
    49. Pravila za izricanje kazne kod sticaja?
    50. Produženo krivično djelo?
    51. Amnestija? Abolicija? Da li osoba na koju se odnosi sudsko rješenje izdato na osnovu amnestije može uspješno izjavitit žalbu (želi da dokaže da nije kriv!)? Ne može, jer za tim de fakto nema potrebe, smatra se nevinim.
    52. Mjere obezbjeđenja?
    53. Maloljetnički zatvor – uslovi za izricanje i koliko traje?
    54. Kazne za pravne osobe?
    55. Inkvizitorski krivični postupak?
    56. Načelo pretpostavka nevinosti?
    57. Načelo In dubio pro reo?
    58. Načelo NE BIS IN IDEM?
    59. Načelo legaliteta krivično gonjenja? Oportunitet?
    60. Načelo zakonitosti dokaza?
    61. Načelo akuzatornosti?
    62. Načelo jednakosti u postupanju? Na koga se odnosi?
    63. Načelo pravo na suđenje bez odlaganja?
    64. Načelo mutabiliteta?
    65. Pravo na suđenje bez odlaganja?
    66. Vrste načela KP-a? Da li se uvijek mogu ostvariti u punom obimu?
    67. Osumnjičeni, optuženi, osuĐeni?
    68. Ko su stranke u krivičnom postupku?
    69. Procesni subjekti i učesnici u postupku?
    70. Mjesna nadležnost suda? Sastav suda?
    71. Ko odlučuje po zahtjevu za ponavljanje postupka?
    72. Prenošenje mjesne nadležnosti?
    73. Unakrsno, direktno i dodatno ispitivanje?
    74. Pravo „siromašnog“ na branitelja?
    75. Obligatorna odbrana? Ko može biti branitelj?
    76. Rekonstrukcija događaja?
    77. Vještačenje? Ko vještači? Kada se određuje?
    78. Okončanje istrage? Rok? Šta mora sačiniti?
    79. Dokazno sredstvo „saslušanje svjedoka“?
    80. Koja lica ne mogu biti saslušana kao svjedoci?
    81. Imunitet svjedoka?
    82. Kada sud mora odrediti vještačenje?
    83. Posebne istražne radnje?
    84. Ko određuje pritvor u fazi istrage?
    85. Privilegovani svjedoci? Kada svjedok ne mora odgovarati na postavljena pitanja?
    86. Opšti uslovi za određivanje pritvora?
    87. Pritvor nakon potvrđivanja optužnice?
    88. Ko određuje pritvor u fazi istrage? Ko ga produžava?
    89. Mjere za obezbjeđenje prisustva? Jemstvo? Na šta ono glasi i u čemu se sastoji? Šta biva ako pobjegne? Šta biva ako se sprema za bjekstvo?
    90. Nedolazak branitelja na glavni pretres? Posljedice?
    91. Vezanost presude za optužbu?
    92. Izjašnjenje o krivnji?
    93. Razmatranje izjave o krivnji? Koji je opšti uslov za njeno prihvatanje?
    94. Imovinsko-pravni zahtjev? Šta može biti predmet imovinsko-pravnog zahtjeva?
    95. Vrste presuda?
    96. Kazneni nalog?
    97. Procesna presuda? Kada će se izreći?
    98. Kada će sud donijeti oslobađajuću presudu?
    99. Kada će sud donijeti presudu kojom se optužba odbija?
    100. Tajnost vijećanja i glasanja? Ko prisustvuje vijećanju i glasanju? Ko je najodgovornija osoba i za šta se stara? Šta se događa ukoliko dođe do nesuglasja u određivanju krivično-pravne sankcije?
    101. Pravo na žalbu? Rok? Specifičnost vezana za rok? Ovlaštene osobe?
    102. Žalbeni osnovi? Ako uvaži žalbu, kakve su mu mogućnosti?
    103. Kada će se žalba podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja? Ako se utvrdi takvo stanje, kakvu će sud odluku donijeti?-UKINUTI
    104. Kada će II st. sud preinačiti I st. presudu?
    105. Granice ispitivanja I st. presude u žalbenom postupku?
    106. Zabrana „reformatio in peius“?
    107. Kada se može ponoviti postupak na štetu optuženog?
    108. Kada je dozvoljena žalba na II st. presudu?
    109. ZOBS – Nepropisna i nepodešena brzina kretanja?

  • Kako se pripremiti za Pravosudni ispit

    Kako se pripremiti za Pravosudni ispit

    Više je razloga zašto pravnici odlučuju da polažu Pravosudni ispit. Pravosudni ispit je uslov za obavljanje određenih poslova, uslov za napredak u poslu koji već rade, a u svakom slučaju, Pravosudni ispit je ispit profesionalne zrelosti osobe koja se bavi pravnim poslovima. Međutim, ključno je pitanje Kako se pripremiti za Pravosudni ispit? Osim da učite, naravno… Mnogo da učite.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Učenje i pripremanje pravosudnog ispita, velikim dijelom zbog činjenice da je većina pravnika koji se odluče na njegovo polaganje već u radnom odnosu, jedna je od najizazovnijih stvari koje možete raditi. Vrlo lahko je moguće preopteretiti se i izgubiti motivaciju i koncentraciju. Međutim, dopustiti da stres i anksioznost kontroliraju vaš život štetno će utjecati na vaš uspjeh. Priprema za Ispit stvar je samokontrole i upornosti. Daćemo vam par preporuka kako prevladati zamke na koje možete naići tokom pripreme pravosudnog ispita i prijedloga kako ostati motiviran do kraja!

    1 | Pravite pauze

    Jedan od najvažnijih ključeva uspjeha za polaganje Pravosudnog ispita jeste ostati zdrav – i fizički i psihički. Sjajan način za održavanje snage tokom ovog napornog postupka je – redovan odmor! Učenje iz dana u dan non-stop dugoročno će vam učiniti više štete nego koristi jer će se vaše tijelo i mozak premoriti. Pronađite aktivnost koja vas opušta i spašava vaš um od stresa. Periodična vježba odličan je način da se održavate u formi i održite um svježim. Čak je i provođenje vremena s kućnim ljubimcem odličan način za provesti pauzu od učenja. Učinite sve što trebate kako biste održali sebe u zdravom fizičkom i mentalnom stanju koje vodi do ispitnog dana.

    2 | Održavajte društvene veze

    Izolacija za vrijeme spremanja ispita će potaknuti usamljenost i anksioznost. Pronađite nekoliko sati za izlazak sa prijateljima i razgovaranje o bilo čemu drugom osim pripreme za Pravosudni ispit. Otiđite u dobar restoran ili pogledajte novi film. Dopustite da vas prijatelji i porodica zabave i skrenu vam misli sa aktivnosti koje su pred vama. Nemojte se potpuno zatvoriti od svijeta i izgubiti se u vlastitoj glavi. Iznenadit ćete se kako se pomlađujete nakon samo jednog noćnog izlaska!

    3 | Promijenite rutinu

    Ako radite istu stvar iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, čitav proces će vam dosaditi. Mentalno će vas iscrpiti. Ako izgubite motivaciju da ustajete svaki dan i nastavljate se zamarati, promijenite svoju rutinu! Pokušajte učiti na drugom mjestu. Promjena krajolika pomoći će vam da budete svježi i zainteresovani za svijet oko vas. Pokušajte neko vrijeme učiti u kafiću kako biste se osjećali povezani s drugima ili čak učite vani kako biste komunicirali s prirodom. Možete i pokušati promijeniti svoju svakodnevnu rutinu učenja. Ako ste uvijek odgovarali na pitanja ujutro, pokušajte umjesto toga napisati esej. Učinite sve što je potrebno da želja za znanjem i motivacija budu jaki.

    4 | Neka vam planovi za budućnost budu motivacija

    Kad god se osjećate kao da vam je dosta svega, u svojim mislima napravite korak nazad i sjetite se zašto sve to radite. Pogledajte koliko ste blizu da postanete advokat ili bilo šta drugo što je vaš san! Razmislite o svom putovanju i razmislite koliko sjajnih stvari vas treba veseliti. Sve što ste toliko naporno radili je nadohvat ruke. Misao na to, sama po sebi, može biti izvrstan motivator!

    5 | Razmišljajte objektivno kako položiti Pravosudni ispit

    Važno je ne pritiskati se previše! Zapamtite da neuspjeh sa Pravosudnom ispitom nije kraj svijeta. U tome nema sramote, a mnogim najuspješnijim pravnicima i političkim ličnostima u historiji bilo je potrebno više pokušaja da ga polože.

    I na kraju, ne žurite. Uzmite dovoljno vremena i prilagodite se svome ritmu. Ukoliko iz nekog razloga niste pod pritiskom da Ispit morate položiti u određenom roku, sve dok proces pripreme napreduje, nemate razloga za brigu.

    Mi vam, nažalost, ne možemo dati magično rješenje i konkretan i konkluzivan savjet kako položiti i kako se pripremiti za pravosudni ispit, ali na osnovu vlastitog iskustva, osnova je da počnete učiti. Mnogo.

    Za početak, preporučujemo da počnete od Programa pravosudnog ispita, i upoznate se sa pravnim izvorima koji su dio Ispita. Nađite jedan od propisa i počnite sa njegovim proučavanjem. To će biti dobar uvod za dalje aktivnosti koje će se nametati same od sebe, jedna za drugom.

    Podržite Pravni blog i naš rad i podijelite ovaj i ostale članke za koje smatrate da mogu biti korisni nekome od vaših prijatelja. 

  • Način polaganja Pravosudnog ispita BiH

    U ovome tekstu obrađujemo način polaganja Pravosudnog ispita BiH.

     

    Pravosudni ispit BiH se polaže pismeno i usmeno.

    Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.

    Usmeni dio ispita polaže se iz:

     

    1. Krivičnog prava (materijalno i procesno),
    2. Građanskog prava (materijalno i procesno),
    3. Porodičnog prava,
    4. Privrednog prava,
    5. Upravnog prava,
    6. Radnog prava,
    7. Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

     

    Ispit se polaže u okviru programa pravosudnog ispita koji sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet od 1) do 7).

     

    Program pravosudnog ispita na nivou Bosne i Hercegovine donesen je i objavljen u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 11/19.

     

    Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.

    Ministarstvo pravde rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje pravosudnog ispita. Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

     

     

    Proces polaganja pravosudnog ispita

     



    Prvi dan ispitnog roka piše se pismeni rad (presuda) iz krivičnog prava, drugi dan iz građanskog prava. Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka. Treći dan se održava usmeni dio ispita.

     

    Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

     

    Kandidatu, koji je položio ispit, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.

     

     

    Popravni ispit

     



    Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta, polagati popravni ispit.

     

    Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog niti duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva niti duži od četiri mjeseca.

     

    Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.

     

    Ako kandidat u navedenom roku ne položi popravni ispit, smatraće se da ispit nije položio.

     

    Kandidat, koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.

     

     

    Odustajanje od ispita

     



    Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatraće se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.

     

    Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu, smatraće se da ispit nije položio.

     

     

    Odgađanje ispita

     

    Započeti ispit može da se odgodi ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da nastavi polaganje ispita. O odgađanju ispita odlučuje Komisija. Rješenje o nastavku ispita donosi Komisija na molbu kandidata. Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odgađanju donesena. Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku ili ako mu molba bude odbijena, smatraće se da ispit nije položio. Protiv rješenja Komisije kandidat može da podnese žalbu ministru pravde, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odgađanja ispita.

     

     

    Javnost ispita

     



    Član 14. Zakona reguliše da je usmeni dio pravosudnog ispita javan.

     

    Usmeni dio ispita jednog kandidata mogu da slušaju i drugi zainteresovani kandidati, kao i druge osobe u zavisnosti od prostornih kapaciteta.

     

    Ispit se polaže u prostorijama Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

     

  • Program Pravosudnog ispita FBiH – Krivično pravo

    Program Pravosudnog ispita FBiH – Krivično pravo (“Službene novine FBiH” 84/18) utvrđuje gradivo, pravne izvore i literaturu po kojima se polaže pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita iz Krivičnog prava pred Komisijom za polaganje.

    Pismeni dio se polaže iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog, porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.

     

    U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore sa nivoa Države u skladu sa Programom:

     

    1.1. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivničnim stvarima (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 53/09 i 58/13)

     

    1.2. Zakon Bosne i Hercegovine o pomilovanju (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 93/05), samo odredbe ko daje pomilovanje i za koja djela se ne može dati pomilovanje

     

    1.3. Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18), samo članovi 1. i 9.

     

    Gradivo i izvori sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine

     

    2.1. Krivični zakon F BiH  (“Službene novine FBiH”, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14., 46/16 i 75/17)

     

    2.2 Zakon o krivničnom postupku FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 35/2003, 56/2003 – ispr., 78/2004, 28/2005, 55/2006, 27/2007, 53/2007, 9/2009, 12/2010, 8/2013 i 59/2014)

     

    2.3. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 44/1998, 42/1999 – ispr., 12/2009 i 42/2011), samo odredbe iz članova 1. do 9.. osnovne odredbe, članova 10. do 31. izvršenje kazne zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetničkog zatvora, upućivanje na izdržavanje kazne, odlaganje izvršenja kazne, članova 57. do 61. prekid izdržavanja kazne zatvora i premještaj osuđenih osoba, članova 108.-111. uvjetni otpust.

     

    2.4. Zakon o pomilovanju (“Službene novine FBiH”, br. 22/09 i 9/15) samo odredbe o nadležnosti za davanje pomilovanja i sadržaj pomilovanja

     

    2.5. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka (“Službene novine FBiH”, br. 36/03)

     

    2.6. Zakon o prekršajima u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 63/14)

     

    2.7. Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku (“Službene novine FBiH”, br. 7/14)

     

    2.8. Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», broj 71/14)

     

    U Programu je predložena literatura i to:

     

    1. Krivično pravo I – Dr. Zvonimir Tomić
    2. Krivično pravo I – Posebni dio – Dr. Zvonimir Tomić
    3. Krivično pravo – I – Opći dio – Dr. Miloš Babić i Dr. Ivanka Marković
    4. Krivično pravo II – Posebni dio – Dr. Miloš Babić i Dr. Ivanka Marković
    5. Komentari krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga I i II, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005. godine
    6. Komentari zakona o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005. godine
    7. Po izboru kandidata
  • Pravosudni ispit BiH

    Pravosudni ispit BiH

    Pravosudni ispit BiH se polaže pred komisijom koju imenuje ministar pravde Bosne i Hercegovine. Pravosudni ispit BiH regulisan je Zakonom o polaganju pravosudnog ispita ( „Službeni glasnik BiH“, br. 33/04) i pratećim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, br. 56/08) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, br. 62/11).

    Sadržaj članka:

    Kome se podnosi prijava za polaganje Pravosudnog ispita

    Prijava se podnosi Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. U prijavi treba biti naznačen broj telefona na koji se može kontaktirati kandidat.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Ko može polagati Pravosudni ispit na državnom nivou

    Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.

    Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.

    Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.

    Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.

    Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.

    Materija Pravosudnog ispita

    Pravosudni ispit BiH se polaže pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.

    Usmeni dio ispita polaže se iz:

    1) Krivičnog prava (materijalno i procesno),

    2) Građanskog prava (materijalno i procesno),

    3) Porodičnog prava,

    4) Privrednog prava,

    5) Upravnog prava,

    6) Radnog prava,

    7) Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.

    Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik podnosi Ministarstvu pravde po svom izboru.

    Uz prijavu, kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslove o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima.

    Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

    Proces polaganja Pravosudnog ispita

    Pravosudni ispit BiH počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.

    Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandidat polaže pismeni dio ispita.

    Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.

    Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača. Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom “položio” ili “nije položio”.

    Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

    Onaj koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita.

    Ko je pristupio polaganju usmenog dijela ispita, a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.

    Usmeni dio ispita je javan.

    Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom “položio” ili “nije položio”.

    O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač.

    Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu po završenom ispitu.

    Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta polagati popravni ispit.

    Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.

    Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.

    Ako kandidat u ostavljenom roku ne položi popravni ispit, smatrat će se da ispit nije položio.

    Uvjerenje o položenom ispitu

    Kandidatu, koji je položio ispit, ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.

    Kandidat koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.

    Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatrat će se da ispit nije polagao.

    U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.

    Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu, smatrat će se da ispit nije položio.

    Priznavanje ranije položenog Pravosudnog ispita

    Sa ovim ispitom izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine.

    O priznavanju pravosudnog ispita položenog prema propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde BiH, po principu reciprociteta.

  • Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit jedan je od najznačajnijih koraka ka profesionalnoj zrelosti svakog pravnika. Polaže se radi stjecanja uslova za obavljanje poslova čije je vršenje uvjetovano pravosudnim ispitom, a znanje koje se stekne pripremom ispita, od koristi je za svakog pravnika bez obzira na posao koji obavlja.

    Sadržaj članka:

    Ko može polagati Pravosudni ispit

    Odgovor na jedno od najčešćih pitanja, “ko može polagati Pravosudni ispit” je:

    u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi:


    “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima.


    Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”

    Ko može polagati Pravosudni ispit na nivou BiH

    Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.

    Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.

    Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.

    Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.

    Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Na kojim nivoima se može polagati Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini moguće je polagati na nivou države Bosne i Hercegovine, te entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

    Gdje vrijedi Pravosudni ispit

    Bez obzira na mjesto polaganja Pravosudnog ispita, on vrijedi za čitavu teritoriju države Bosne i Hercegovine.

    U ovome tekstu obrađuje se Pravosudni ispit u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

    Pravosudni ispit FBiH

    U Zakonu o pravosudnom ispitu  FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), propisano je da Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima. U slučaju da ispunjavaju uvjet trajanja radnog iskustva, ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.

    Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde, a uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom pravnom fakultetu (ovjerena kopija diplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao advokatski pripravnik.

    Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.

    Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Cijena polaganja Pravosudnog ispita FBiH

    Pravilnikom o naknadama za rad u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima:

    880,00 KM – cijeli ispit
    440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM
    400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada
    300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom
    250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada

    Uplate se mogu izvršiti na žiro-račun broj 102-050-00001066-98 na ime Federalno ministarstvo finansija – kod Federalnog ministarstva pravde Sarajevo, budžetska organizacija 1501001, Vrsta prihoda: 722591 iznos od 880 KM, na ime ispitne Komisije Ministarstva pravde.

    Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?

    Seminar za polaganje Pravosudnog ispita

    Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.

    Seminari obično traju  osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.

    Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.

    Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.

    Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.