Veza između advokata i klijenta je odnos povjerenja i povjerljivosti. Advokat je dužan da štiti interese svog klijenta, da poštuje njegovu privatnost i povjerljivost informacija koje mu se daju u vezi sa slučajem. Advokat je dužan da poštuje profesionalne standarde i da se pridržava etičkih pravila svoje profesije u radu sa svojim klijentima, a ono što mu se saopšti je advokatska tajna.
Klijent je dužan da advokatu pruži istinite i tačne informacije u vezi sa svojim slučajem, da poštuje njegove preporuke i da izvršava sve obaveze prema advokatu u skladu sa dogovorenim uslovima saradnje.
Odnos između advokata i klijenta je važan za uspešno rješavanje slučaja i za zaštitu prava i interesa klijenta. Važno je da obje strane poštuju svoje obaveze i da održavaju dobru komunikaciju u toku trajanja odnosa.
Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci
Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.
Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.
Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.
“Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“
U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.
Advokatska tajna
Čuvanje advokatske tajne je načelo advokature koje predstavlja bitnu pretpostavku stručnog i savjesnog zastupanja i nezamjenjiv je uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije.
Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.
Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. U naravi ovu tajnu pored saznanja advokata predstavljaju svi spisi, tonski, računalni, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.
Kada prestaje obaveza čuvanja advokatske tajne
Dužnost čuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima, koje čine advokatsku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje advokat nije prihvatio.
Advokat smije saopštiti činjenice i okolnosti, koje predstavljaju advokatsku tajnu, samo u odredjenoj vrsti postupka po pristanku osobe od koje je to saznao, datog u pismenoj formi, ili ako je otkrivanje tajne nu`no u krivičnom postupku ili postupku disciplinske odgovornosti advokata za dokazivanje njegove nevinosti.
Ko ocjenjuje šta je advokatska tajna
Advokat sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao advokatska tajna, a što ponekad znači i samu činjenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomoć i ne navođenjem koje vrste.
Advokat je dužan na odgovarajući način sve svoje saradnike u kancelariji upoznati sa obavezom čuvanja advokatske tajne, a tu obavezu u Ugovoru o radu sklopljenim sa svojim saradnicima izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa.
Obaveza čuvanja advokatske tajne proteže se na sve advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, na sve advokate u Advokatskom društvu i na sve zaposlenike.
Odavanje advokatske tajne predstavlja svakako najtežu povreda dužnosti i ugleda advokature, ako je to učinjeno izvan uslova odredjenih u Kodeksu advokatske etike.
Ukoliko vam se ovaj članak dopada i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTERPROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.
Imajući u vidu analizu zakonskih propisa iz ove oblasti, a što ćemo obrazložiti u nastavku, smatramo da fotografisanje zaposlenika radi evidencije prisustva u svrhu evidentiranja prisustva na radnom mjestu nije u skladu sa zakonskim odredbama, budući da se navedeni vid kontrole može uspostaviti na drugi manje invazivan način kao što je uvođenje uobičajenih organizacionih mjera i primjena kartične kontrole.O zaštiti privatnosti u svakodnevnom životu smo pisali i ranije.
Informacione tehnologije i praćenje prisustva na poslu
Sa razvojem informacionih tehnologija, te sve dostupnijim uređajima za snimanje i pohranjivanje podataka, sve češće se postavlja pitanje zakonitosti uvođenja sistema evidencije radnog vremena na način da se zaposlenik pri rijavi fotografiše.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
Zakon o zaštiti ličnih podataka osnovni je propis obradu ličnih podataka, sa ciljem da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.
Kontrolor, odnosno osoba koja prikuplja i obrađuje lične podatke, u obavezi je da lične podatke obrađuje na pravičan i zakonit način, što podrazumijeva obradu ličnih podataka ukoliko je ona propisana zakonom ili je obrada neophodna za ostvarivanje svrhe koja se želi postići takvom obradom.
U kojoj mjeri se smiju obrađivati lični podaci
Lični podaci obrađuju samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe. Ovaj princip znači da ukoliko zakon ili na osnovu zakona doneseni podzakonski akti ne propisuju koji podaci se obrađuju, onda se uzima minimalan obim ličnih podataka koji je potreban da bi se postigla svrha takve obrade.
Kako je regulisana obrada ličnih podataka zaposlenika
Obrada ličnih podataka zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana propisima iz oblasti radnih odnosa, a jedan od tih propisa je Zakon o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016, 89/2018 i 23/2020 – odluka US) koji u članu 30. propisuje da se lični podaci zaposlenika ne mogu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. Ova pravna norma je ograničavajuća i pretpostavlja zakonski osnov ili neophodnost, odnosno stvarnu potrebu, kao uslov za obradu ličnih podataka.
Dakle, pravo i obaveza…, kao poslodavca, je da kontroliše prisustvo zaposlenika na radnom mjestu, te je shodno navedenoj normi, a u nedostatku zakonskog osnova, dužan koristiti način i sredstva koja su primjerena i neophodna za izvršenje takve obaveze.
Da li je fotografisanje zaposlenika opravdano
Prema tome, fotografisanje zaposlenika u svrhu evidentiranja prisustva na radnom mjestu može biti opravdano samo ukoliko poslodavac nema drugog načina i sredstva da kontroliše radno vrijeme. Međutim, teško bi se u stvarnom životu moglo opravdati fotografisanje zaposlenih kao jedini efikasan i nužan način evidentiranja prisustva na radnom mjestu, jer je način postizanja te svrhe nesrazmjeran sa vrstom podataka koji se obrađuju i rizikom zbog obrade istih.
Stoga, mišljenja smo da je obrada ličnih podataka zaposlenika putem fotografisanja u svrhu evidentiranja prisustva na radnom mjestu suprotna principu iz člana 4. tačka c) Zakona, kojim je propisna obaveza kontrolora da lične podatke obrađuje samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe, jer se efikasnost sistema kontrole može uspostaviti na drugi manje invazivan način kao što je uvođenje uobičajenih organizacionih mjera i primjena kartične kontrole.”
Zakoni o kleveti razlikuju se u svakoj zemlji, no obično se odnose na neistinit sadržaj koji šteti ugledu druge osobe ili kompanije. Kleveta na Youtube je veliki problem i mi želimo da vam pomognemo da zaustavite klevetnika!
Iako se definicija klevete razlikuje u različitim dijelovima svijeta, kleveta općenito podrazumijeva svaku neistinitu izjavu koja narušava nečiji ugled ili čija je posljedica društveno izopćenje ili izbjegavanje oklevetane osobe. Kleveta na Youtube je veoma česta i zato je veoma značajno da znate kako da se zaštitite.
Šta će Youtube uraditi u slučaju prijave klevete
U postupku blokiranja sadržaja s klevetom Youtube će razmotriti zakonske propise iz navedene oblasti, a u nekim slučajevima će se radi utvrđivanja istine posegnuti i za sudskim odlučivanjem. Kako bi Youtube mogao obraditi zahtjev za blokiranje sadržaja zbog klevete, žalba koju podnesete na OVOME OBRASCU mora biti tačno određena i dokazana legitimnim i istinitim dokaznim sredstvima. To podrazumjeva da ste u obavezi da objasnite zašto vjerujete da izjave koje je neko objavio, a tiču se vas, nisu istinite i kako štete vašem ugledu.
Uklanjanje štetnog sadržaja
U nekim slučajevima doći će od uklanjanja štetnog sadržaja jer je kleveta na Youtube veoma ozbiljan problem. Budući da procesi koji povodom ovih žalbi mogu da budu dugotrajni i komplikovani, Youtube savjetuje da se prvo obratite onima koji su objavili sporni sadržaj.
Šta ako ne možete stupiti u kontakt sa klevetnikom
Ako ne možete stupiti u kontakt s tom osobom, provjerite ispunjava li sporni videozapis uvjete za uklanjanje zbog kršenja pravila o privatnosti ili uznemiravanju.
Podržite Pravni blog
Ukoliko vam se ovaj članak dopada i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTERPROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.
U jednom od prethodnih članaka pisali smo o tome da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju, te konstatovali da je to dozvoljeno ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, te da građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom. U ovome članku, ramzatraćemo da li je dozvoljeno snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka.
Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.
U vezi sa prethodnim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljeno fizičkim licima da snimaju policijske službenike prilikom obavljanja poslova na javnim površinama, da li je dozvoljeno objavljivanje takvih snimaka, te korištenje prilikom žalbe na rad policijskih službenika.
Primjenjivi uslovi za obradu ličnih podataka video snimanjem policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnim mjestima, bez saglasnosti istih, određeni su u tački d) i e) navedenog člana Zakona, odnosno ako je “d) ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu;” i e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili trećastrana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti vlastiti privatni i lični život.
S tim u vezi, snimanje policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnom mjestu, opravdano je sa aspekta člana 6. stav (1) tačka d) i e) Zakona, kada je evidentno da radnje istih ukazuju na zloupotrebu ovlaštenja, neprofesionalno postupanje ili bilo koji oblik nezakonitog postupanja.
Uvjerenje da postoji pravo na snimanje policijskih službenika od strane fizičkih lica zbog pukog razloga da se radi o javnim službenicima, ne može biti opravdanje niti osnov za takvu obradu ličnih podataka, kada ponašanje istih u vršenju službenih radnji ne ukazuje na nezakonito, neprofesionalno ili drugo nekorektno postupanje.
Stoga, ukoliko je ispunjen jedan od primjenjivih uslova iz člana 6. Zakona, te ukoliko se snimanje vrši na način da se ne ometa, odnosno ne sprječava policijski službenik u vršenju službene radnje, ne postoje smetnje da isti bude sniman na javnom mjestu. I u takvom slučaju, potrebno je cijeniti postojanje opravdanog javnog interesa za snimanje, koji ukoliko postoji, svakako nadjačava pravo na privatnost svakog pojedinca, pa tako i policijskog službenika. Naime, zaštita privatnosti ne može nadjačati javni interes za snimanje kada je potrebno dokumentovati nezakonito, neprofesionalno ili drugo neprimjereno postupanje policijskog službenika.
Nadalje, pravo na privatnost pojedinca koji se nađe na javnom mjestu, ograničeno je drugim pravima kao što je pravo na slobodno izražavanje, pisanje, informisanje i slično. S tim u vezi, u članu 19. stav (1) Zakona, određeno je sljedeće: „obrada ličnih podataka u novinarske svrhe, u svrhe umjetničkog i literarnog izražavanja, vršiće se u skladu sa posebnim propisom i kodeksima ponašanja.“U stavu (2) istog člana Zakona, propisano je da: „na obradu ličnih podataka u svrhe navedene u stavu (1) ovog člana ne odnose se odredbe ovog Zakona, osim odredbi o sigurnosti i povjerljivosti kao i odgovornosti za štetu“.
Osim toga, članom 32. Zakona utvrđeno je da pojedinac ostvaruje pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale zbog povrede privatnosti pred nadležnim sudom.
Dakle, lice koje snimi i objavi nastali snimak mora voditi računa i o mogućim posljedicama, za koje može odgovarati pred nadležnim sudom. Stoga, potrebno je razmotriti mogućnost da se prilikom objavljivanja snimaka izvrši zamagljivanje lica policijskog službenika, jer njegov identitet nije od javnog interesa, već je potreban nadležnim organima radi preduzimanja radnji na utvrđivanju i otklanjanju nezakonitosti.
Zaključno, video snimanje policijskih službenika na javnom mjestu prilikom vršenja službenih radnji i objava tako snimljenog video zapisa na internetu gdje ga korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, može biti obrada ličnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe ako kao jedini cilj ima otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što cijeni sud koji odlučuje u svakom konkretnom slučaju.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06, 76/11 i 89/11). Agencija je, između ostalog, ovlaštena da daje savjete i mišljenja u vezi sa zaštitom ličnih podataka, a jedan od zahtjeva odnosio se i na pitanje da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju.
U tom smislu, građani, ali i pravne osobe se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini obraćaju sa zahtjevima za davanje mišljenja da li se snimanje saobraćajnog prekršaja privatnim telefonom od strane građanina, te dostavljanje tog snimka nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova radi sankcionisanja počinioca, može smatrati povredom ličnih podataka.
Shodno članu 3. Zakona, pojašnjava Agencija u Mišljenju, obrada ličnih podataka podrazumijeva bilo koju radnju ili skup radnji koje se vrše nad podacima, bilo da je automatska ili ne, a posebno prikupljanje, unošenje, organiziranje, pohranjivanje, prerađivanje ili izmjenu, uzimanje, konsultiranje, korištenje, otkrivanje prenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje.
U smislu navedene odredbe, snimanje počinjenja prekršaja privatnim mobilnim telefonom predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, ukoliko se putem snimka može utvrditi identitet počinioca prekršaja.
Prekršaj, njegova obilježja, sankcije i organi koji su nadležni da postupaju u vezi sa prekršajem, definisani su relevantnim zakonom o prekršajima. Jedino zakonom ovlašteni javni organi mogu utvrditi postojanje prekršaja, te preduzimati potrebne službene radnje u cilju osiguranja dokaza i sankcionisanja počinioca prekršaja. Kada su u pitanju prekršaji iz oblasti saobraćaja, utvrđivanje i sankcionisanje prekršaja, uglavnom, je u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, u skladu sa njihovom teritorijalnom nadležnošću. Imajući u vidu navedeno, ministarstva unutrašnjih poslova obrađuju lične podatke počinioca prekršaja u skladu sa članom 6. tačka a) Zakona.
Ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom.
Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.
Dakle, snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju prilikom činjenja prekršajne radnje i dostavljanje takvog snimka nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova na nadležno postupanje predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, koja je prihvatljiva u slučaju ispunjenja uslova iz člana 6. tačka e) Zakona.
Na internetu, televiziji i ostalim medijima sve je više emisija koje se bave snimanjem i emitovanjem, ne samo specijalnih policijskih akcija, već i svakodnevnih policijskih aktivnosti. Kao posljedica toga, logičnim se nameće pitanje da li mediji i snimanje policijskih aktivnosti narušavaju prava građana na zaštitu ličnih podataka i identiteta u policijskim akcijama? Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu nameće se kao realno i sve aktuelnije pitanje na koje će se morati dati konkretan i zadovoljavajući odgovor.
U vršenju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način i vođen je javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima i rukovoditi se općim interesom, te naročito služiti i pomagati javnosti.
Zakon o policijskim službenicima
Zakonom o policijskim službenicima propisuju se policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene, radnopravni status policijskog službenika, te ostala bitna pitanja za rad policijskih službenika.
U Bosni i Hercegovini postoji više zakonakoji regulišu policijska ovlaštenja i radnopravni status uključujući njihove dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa policijskih službenika, ali su principi na kojima se zasnivaju isti i za cilj imaju zaštitu ustavom, zakonima i drugim propisima zagarantovana prava građana.
Radi spriječavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti, Uprava policije može na javnim mjestima vršiti audio i video snimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.
Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši Uprava policije radi spriječavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda, kao i za obavljanje drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.
U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.) lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Nosilac podataka je fizičko lice čiji identitet može da se ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Osim toga, Kontrolor podataka ne može da daje lične podatke trećoj strani prije nego što o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri da se daju lični podaci, oni ne mogu da se otkriju trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu.
Video sadržaji koji se mogu pratiti na televiziji ili na internetu, gdje snimateljske i novinarske ekipe prate i snimaju policijske službenike u izvršavanju redovnih poslova i zadataka, često više nego očigledno otkrivaju identitet lica, odnosno, omogućavaju da se identitet lica ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, pomoću jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica.
Štaviše, u pojedinim situacijama, oni koji takve sadržaje serviraju u javni medijski prostor propuštaju i da “zamagle” lica koje je predmet policijskih aktivnosti.
To ima višestruke posljedice za kontrolisana lica i vodi njihovoj stigmatizaciji. Često se stiče utisak da su aktivnosti “isforsirane” iz potrebe da se određeni sadržaj snimi, ne uzimajući u obzir interes lica, njegovu privatnost i štetu koja mu se insceniranim djelovanjem može proizvesti.
Podržite Pravni blog, podijelite naše sadržaje i pomozite nam da dopremo do što većeg broja čitaoca, a mi nastavljamo obrađivati ovu temu u narednim člancima, gdje ćemo dati odgovore na pitanja kako tražiti zaštitu svojih ličnih podataka, šta uraditi u slučaju protivpravnog korištenja ličnih podataka i ostala aktuelna pitanja.
Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu mora se shvatiti ozbiljno kao i zaštita života i bilo kojeg drugog prava svakog građanina i građanke bilo koje države.
Kako napisati CV, šta je CV i kakav uticaj imaju i šta su motivaciono pismo i propratno pismo, pitanja su koja se često postavljaju. CV je skraćenica za latinski izraz Curriculum Vitae. Curriculum znači tok, a riječ Vitae život. U prilagođenom prijevodu bi značenje moglo biti životopis. U ovom članku dajemo odgovore na pitanja kako napisati CV, šta je CV.
Ukoliko vam se ovaj članak dopada i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTERPROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.
Šta je CV
Šta je CV i kako napisati CV, napisati kvalitetan životopis, biografiju, opisati stvari koje ste do sada radili i kvalifikacije koje ste stekli… Na našim jezicima izraz životopis zvuči mnogo jednostavnije, zar ne, čak je odmah i jasnije šta zapravo treba da uradite?
Kao što možete da pretpostavite, iskustvo je pokazalo da je ovo jedno od pitanja koje se veoma često postavlja, te da je u uslovima tržišne ekonomije, ali i mogućnosti pristupa akademskim institucijama širom svijeta, sve aktuelnije. Mnogo je briljantnih primjera napisanih životopisa, ali i katastrofalnih koji su više odmogli, nego pomogli u traženju posla ili pri apliciranju za stipendiju ili na neki akademski program.
Postoji izreka da imate samo 6 sekundi da pridobijete pažnju poslodavca.
Uzmimo situaciju kada pišete CV za posao. Zamislite da ste vi poslodavac, naravno, pod uslovom da zaista želite da izaberete najboljeg kandidata… Prvi kontakt sa tom osobom će biti upravo posredstvom CV-a koji vam je poslala.
Želite osobu kojoj ćete vjerovati, koja je dokazana u poslovima koje je radila, koja je obrazovana i ima jasno definisanu sferu i grupu interesa stručnih vještina i kvalifikacija, koja će biti dobar i zahvalan radnik, koja će biti odgovorna i na vrijeme i u skladu sa pravilima struke ispunjavati sve svoje radne zadatke.
Da utvrdimo, CV je zapravo skraćenica od latinskog izraza Curriculum Vitae, engleski Resume ili biografija, životopis. Svrha je da u kratkom pismenom pregledu poslodavcu predstavite sebe i svoje stručne kvalifikacije. To je način da komunicirate sa onim ko odlučuje o tome koju osobu će pozvati na razgovor i u konačnici primiti u radni odnos. Tu veliku ulogu imaju i motivaciono pismo i propratno pismo.
Na neki način, CV je blisko povezan i jedna je vrsta rezimea, biografije. Oba dokumenta sadrže vaše lične podatke, podatke o obrazovanju, formalnom i neformalnom i profesionalnim dostignućima. Međutim, ipak postoje razlike između ova dva dokumenta.
Kako se CV i Rezime razlikuju
Za razliku od CV-a, rezime ne sadrži cjelokupno profesionalno iskustvo. On je samo kratak pregled vještina i iskustava i ne piše se za cjelokupnu karijeru, odnosno “od početka”.
Budući da je rezime obično kratak, i nije sveobuhvatan kao CV, sastoji se od jedne do dvije stranice. Rezime bi trebao biti pisan strateški, uzimajući u obzir i naglašavajući one stvari koje bi mogle da budu od koristi za dobijanje posla za koji aplicirate.
Kome je potreban CV
Generalno, onima koji traže posao CV je manje potreban nego onima koji imaju ambiciju da se dalje usavršavaju i grade akademsku karijeru. CV je obično jedan od osnovnih alata odnosno dokumenata koje koriste osobe koje nastavljaju fakultetsko obrazovanje ili rade naučno-istraživačke radove, i to prilikom apliciranja za grantove i stipendije.
Šta CV treba da sadrži
Budući da je CV jako detaljan, većina njegovog sadržaja odnosi se na profesionalna i akademska dostignuća. Ovo su stvari koje CV treba da sadrži;
Kontakt informacije
Podatke o obrazovanju
Nagrade i počasti
Stipendije i grantovi
Radno iskustvo
Istraživačko iskustvo i interesi
Publikacije i prezentacije
Povezana iskustva
Licence i certifikati
Druge sposobnosti (jezici i druge vještine)
Članstva u organizacijama
Aktivnosti kojima se bavite
Ostale relevantne podatke
Kako napisati CV
Dakle, vi ste poslodavac ili odlučujete o onima koje ćete stipendirati i primili ste gomilu dokumenata koji opisuju životna dostignuća kandidata… Budući da se u CV često stavlja i fotografija, vjerovatno je da ćete najprije pročitati biografije onih za koje smatrate da izgledaju najpristojnije na fotografijama. To je prvi utisak koji ostavljate, tako da je jako bitno da dobro izaberete fotografiju koja odgovara poslu za koji aplicirate.
Najviše strpljenja da čitate ono što su ljudi napisali imaćete kod biografija koje su čitko, jasno i precizno napisane. Najveći broj poslodavaca vrši selekciju kandidata najprije na osnovu pristiglih CV-a. To je vaša prva i možda jedina šansa da skrenete pažnju potencijalnog poslodavca na sebe i da se on zainteresuje da zaposli baš vas.
Da biste bili prepoznati kao ozbiljan kandidat nije dovoljno da imate samo tražene kvalifikacije, već i da ih u najboljem mogućem svjetlu predstavite nekome ko vas uopšte ne poznaje. Pisanju CV-a, stoga, treba pristupiti veoma ozbiljno pazeći na svaki njegov detalj.
Sjećam se prilike kada sam pisao CV za jedno studijsko putovanje (svejedno je za koju svrhu pišete CV, zapravo je poenta ista, želite reći da ste najbolji od svih i da su svi čekali baš vas), bilo je to prilično intenzivno iskustvo iz kojeg sam mnogo naučio. Mnogo mi je jasnije na koji način proces zapravo funkcioniše.
Oni koji odlučuju o tome koliko kvalitetno ste potrebe radnog mjesta potkrijepili svojim životnim iskustvom i referencama, žele da ih ubijedite svojom odlučnošću.
Da li će neko odabrati upravo vas zavisi i od toga koliko kvalitetno uspijete da izrazite svoju želju da učite i pokažete pravi stav.
Dobar CV je samo prvi korak koji vam dozvoljava da pokucate na vrata uspjeha i dobijete šansu da zasjate na intervjuu uživo i na taj način sebi obezbijedite posao. To je važan prvi korak iako ljudi veoma često zaborave da osvježavaju svoj životopis i rade ga kampanjski. Evo nekoliko stvari na koje biste trebali da obratite pažnju kako biste napisali savršen CV:
Izgled
Vaš cilj je da učinite da onaj ko čita, vaš CV pročita do kraja, ili barem veći njegov dio…
Čitljivost
Ovo je nedvosmisleno jedna od najznačajnijih stvari i uključuje dizajn, razmake, veličinu slova i ukupno uređenje sadržaja. Neorganizovani dijelovi CV-a, nekonzistentni razmaci, margine koje su preuske… Koliko god se vama to činilo sitnim detaljima, mogu biti značajan pokazatelj vaše ozbiljnosti, predanosti i profesionalnosti.
Podsvjesno to u kazuje na činjenicu da niste uložili dovoljno pažnje u izradu svoga profesionalnog rezimea, i ako niste u mogućnosti da napravite pristojnu verziju toga, kako ćete tek obavljati posao za koji se prijavljujete?! Jasan, uredan i koncizan CV prilagođen potrebama posla koji želite da dobijete je upravo ono što mudri menadžeri traže!
Ostavite utisak na samom početku
Imajte na umu da će to biti prva stvar koja će biti pročitana! Dobro razmislite o tome koje su najbitnije informacije o vama, a da mogu stati u par rečenica koje će unijeti dovoljno intrige i zainteresovati čitaoca da nastavi sa vašim rezimeom. Iskoristite priliku da opišete svoje trenutne aktivnosti, polje na kojem imate najviše iskustva i zašto ste vi prava osoba za posao.
Da, ovo se prilagođava za svaku pojedinačnu prijavu, nisu svi poslovi isti, niti se isti kvaliteti na isti način ocjenjuju u različitim poslovima.
Dužina
CV bi trebao da bude dug najviše dvije do tri stranice, sa normalnim marginama i prikladnom veličinom slova. Potrudite se da budete koncizni, svaka riječ je bitna. Sve što napišete ima za cilj da pokaže kako ste vi savršen kandidat za posao!
Edukacija i kvalifikacije
Kada su edukacija i kvalifikacije u pitanju, tu ne trebate da budete opširni i previše objašnjavate, više se cijene kratke, jasne i relevantne informacije. Važno je pobrojati profesionalne kvalifikacije, naravno ukoliko ih posjedujete, zatim stepen obrazovanja i naziv obrazovne ustanove u obrnutom hronološkom redu.
Obično se pobrojavaju tri stavke, tako da je logično da pobrojite tri najsvježije. Najviše prostora vam je potrebno za slijedeću stavku!
Iskustvo
Na ovome dijelu svoga CV-a biste trebali da ostavite najviše vremena i energije kako biste pobrojali i opisali sve poslove koje ste obavljali i koje trenutno obavljate i šta ste zapravo radili. Problem je što 90% ljudi ovaj dio CV-a napiše suviše formalno koristeći mnogo fraza što može uticati jako negativno na konačan ishod.
Umjesto toga, budite od onih rijetkih 10% koji su shvatili kako onim što su napisali doprinose poslu za koji su se prijavili. Morate dokazati da ste sjajan kandidat i to ne samo zbog stvari koje ste postigli, već i zato što su to mjerljivi rezultati koji mogu da projiciraju vaš uspjeh na novom poslu.
Naravno, to ne znači da treba da izmišljate brojeve ili neke poduhvate koje niste uradili (zapravo, to su laži, to ne trebate da radite nikada, ne samo u pokušaju da nađete posao).
I molim vas da izbjegavate fraze poput onih da ste „timski igrač“, da ste izvrsni u kreiranju „strategija koordiniranja“ i sličnih stvari koje zapravo ne znače ništa…
Znanja i postignuća
Ovo je zadnji dio u kojem možete da opišete i ono što nije direktno vezano za posao za koji aplicirate, ali su pohvalne ljudske osobine i aktivnosti. U konačnici, svi detalji mogu da budu relevantni za vašeg potencijalnog poslodavca. Zapravo, učinite ih relevantnima!
Svrha ovakvih stvari je da date dodatnu vrijednost radnom iskustvu, ali i da pokažete kako ste zapravo individualac koji ima uspjehe na svim poljima, bilo da se radi o jezicima koje govorite, sportskim iskustvima, odlučite šta može biti od koristi.
Svakako, reference su uvijek dobrodošle. Ukoliko ste u mogućnosti, omogućite potencijalnim poslodavcima da komuniciraju sa onima koji su ranije imali radno iskustvo sa vama.
Pregledajte, uredite i cjelinu učinite kompaktnom
Nemoguće je, ili barem blizu nemogućem, jednu tako bitnu stvar poput CV-a napisati na prvu, bez ispravki i prilagođavanja. Izradite CV tako da savršeno odgovara ulozi koju treba da odigra. Kao i kreativno pisanje i izrada CV-a zahtjeva da artikulišete svoje misli i ideje, dio po dio, prije nego što odlučite idealan oblik u kojem ćete ih napisati. Sve što napišete neka bude relevantno i upečatljivo.
Sada je sve do vas…
Zapamtite da je dobar CV samo prvi korak. Idealan CV i kvalifikacije vam ne garantuju posao. Mnogo je faktora koji odlučuju, a jedan od njih je i iskustvo. Morate briljirati na intervjuu i povezati sve čarobne sastojke koji će vam donijeti dobre vijesti nakon obavljenog intervjua.
Besplatni alati za pisanje CV-a
Na veoma korisnoj web stranici Europasskoja vam nudi mogućnost izrade vlastitog CV-a, možete izraditi, a po potrebi i dorađivati svoj CV. Stranica je jednostavna, dostupna na više jezika i veoma intuitivna. Europass je besplatan skup internetskih alata za upravljanje vašim vještinama te planiranje učenja i karijere u Europi.
Sada znate kako napisati CV, šta je CV i moć motivacionog pisma. Podržite rad Pravnog bloga i sugerišite nam teme, osim isključivo pravnih, koje mogu biti korisne, a o kojima želite da pišemo.
Budući da je to svakodnevna pojava, postavlja se opravdano pitanje da li poslodavac smije prikupljati ili zahtijevati da dostavi Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri od kandidata, odnosno lica koje traži zaposlenje.
Ukoliko vam se ovaj članak dopada i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTERPROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11)je opći propis koji regulira obradu i zaštitu ličnih podataka i primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije.
U članu 3. Zakona date su definicije pojedinih izraza koji se upotrebljavaju u Zakonu. Tako, u skladu sa datim definicijama, poslodavac je kontrolor koji putem javnog konkursa zahtijeva od kandidata da uz prijavu dostave i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak.
U članu 4. propisuju se osnovni principi obrade ličnih podataka kojih su se obavezni pridržavati svi kontrolori. U tački a) navedenog člana propisano je da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje na pravedan i zakonit način, dok je u tački c) istog člana propisano da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje samo u mjeri i opsegu koji je nužan za ispunjenje svrhe.
Utemeljenost zahtjeva za dostavljanje Uvjerenja na određenom propisu
U skladu sa principom pravednosti i zakonitosti, relevantan je propis koji regulira radno-pravni status između kontrolora i zaposlenika. Ukoliko je zakonom, kao uslov za zaposlenje, propisano nevođenje krivičnog postupka protiv kandidata, onda kontrolor ima pravo da obrađuje taj podatak.
Međutim, pošto se radi o pribavljanju isprave kojom se dokazuje činjenica o kojoj nadležni sud vodi službenu evidenciju, to Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine u članu 157. stav (1) propisuje „Isprave koje služe kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja službeno lice koje vodi postupak.“
Zahtijevanje dostavljanja uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri od svih kandidata koji se prijave na konkurs protivno je principu srazmjernosti iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona (Kontrolor je obavezan da: c) obrađuje lične podatke samo u mjeri i obimu koji je neophodan da bi se ispunila određena svrha).
Zaključak
To znači, da poslodavac koji je objavio konkurs može tražiti od odabranog kandidata koga namjerava zaposliti da dostavi uvjerenje da protiv njega nije pokrenut krivični postupak ili da isto uvjerenje pribavi sâm, po službenoj dužnosti, ukoliko za to postoji zakonit osnov.
Sjetite se ovoga članka naredni put kada vam poslodavac zatraži Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri.
Međutim, imajte u vidu i da je osoba koja traži zaposlenje u “nepovoljnom” položaju. Dokazivanje nezakonitosti traženja određenog dokumenta predstavljalo bi zaseban postupak od onoga u kojem se provodi procedura za prijem u radni odnos. Savjetujemo vam da, ukoliko je to moguće, komunicirate sa potencijalnim poslodavcem, umjesto da ulazite u spor s njim prije nego je radni odnos i zasnovan.
U jednom od članaka govorili smo i otome šta je Uvjerenje o nekažnjavanju, ko izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju, te koja je dokumentacija potrebna za njegovo izdavanje.
Iz jednog od tekstova (Mišljenja) Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini saznali smo da je neimenovana osoba Agenciji uputila akt u kojem navodi da je zaposlena u jednoj od Institucija Bosne i Hercegovine, a kojoj se obratila sa zahtjevom za izdavanje uvjerenja o radnom stažu. U ovome tekstu, a u skladu sa Mišljenjem nadležnih u Ageniji, objasnićemo da li je neophodno navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva za izdavanje određenog uvjerenja i na taj način doprinijeti zaštiti vaših ličnih podataka.
Ukoliko vam se ovaj članak dopada i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTERPROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.
Navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva
Međutim, službenik Sektora za administrativne poslove stranku je obavijestio da se neće izraditi uvjerenje dok se ne navede svrhu za koju se traži.
S obzirom na okolnosti slučaja, stranka je usmenim putem navela svrhu traženja uvjerenja, koje nakon toga izdato, a u kojem je kao razlog izdavanja navedeno „u svrhu konkurisanja na konkurs“. Stoga, stranka je od Agencije za zaštitu ličnih podataka mišljenje da li ste sa stanovišta Zakona o zaštiti ličnih podataka, dužni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja navesti svrhu za koju se traži.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
U vezi sa naprijed navedenim, na osnovu člana 40. stav (2) tačka g) Zakona o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11), Agencija je dala Mišljenje u kojem navodi da Zakon o zaštiti ličnih podataka predstavlja osnovnu legislativu koja neposredno određuje obradu ličnih podataka, s ciljem da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.
Član 4. Zakona propisuje principe obrade ličnih podataka koji su dužni da se pridržavaju svi kontrolori u postupku obrade ličnih podataka. Jedan od principa obrade ličnih podataka je princip pravičnosti i zakonitosti propisan u stavu (1) tačka a) navedenog člana Zakona, koji podrazumijeva obradu ličnih podataka u skladu sa zakonskim propisom kojim se reguliše određena oblast ili je obrada neophodna za ostvarivanje svrhe koja se želi postići.
Dakle, svaki kontrolor pa tako i Institucija Bosne i Hercegovine iz upita, dužna je da obrađuje lične podatke svojih zaposlenika na pravičan i zakonit način.
U skladu sa navedenim, obrada ličnih podataka koja se odnosi na svrhu za koju nosilac podataka zahtijeva uvjerenje, ne može se vršiti ukoliko takva obrada nije određena relevantnim zakonskim propisom.
Zaključak
Obrada ličnih podataka u postupku izdavanja uvjerenja, određena je Zakonom o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj: 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16). Zakonom o upravnom postupku u članu 162. stav (5), propisano je sljedeće:
„Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatražila izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4. ovog člana, kojim je ustanovljena službena evidencija, nije drugačije određeno.“
Dakle, Zakonom o upravnom postupku određeno je da se uvjerenja izdaju na osnovu usmenog zahtjeva, ali nije utvrđena obaveza navođenja svrhe za koju se uvjerenje zahtjeva.
Zaključno, Agencija je mišljenja da zahtijevanje navođenja svrhe za koju se traži uvjerenje o radnom stažu kao u predmetnom slučaju, nije u skladu sa principom pravičnosti i zakonitosti, niti je opravdano sa aspekta zaštite prava na privatnost lica na koje se podaci odnose.
Opšta Uredba o zaštiti podataka uvodi i pojašnjava određena nova prava za ispitanike, te osigurava (osim u iznimnim situacijama) jednak nivo zaštite svakom pojedincu iz Europske unije, bez obzira na državu članicu nadležnu za postupanje u konkretnom slučaju. Od izuzetne je važnosti da znate koja su vaša prava u zaštiti ličnih podataka, jer vaši lični podaci nisu samo to, oni su i roba kojom mnogi bez vašeg znanja trguju.
Voditelj obrade dužan je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile sve informacije o aspektima obrade ličnih podataka, te o pravima ispitanika na pristup svojim podacima, brisanje podataka, ograničenje obrade, prenosivost podataka, upućivanje prigovora u vezi s automatizovanim pojedinačnim donošenjem odluka (što uključuje profilisanje).
Navedene informacije trebaju se pružiti u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, naročito za svaku informaciju koja je namijenjena djetetu. Također, ako ispitanik uputi određeni zahtjev voditelju obrade za ostvarivanje svojih prava iz Opšte uredbe o zaštiti podataka, a voditelj obrade ne postupi po tom zahtjevu, tada voditelj obrade bez odgađanja i najkasnije jedan mjesec od primitka zahtjeva izvještava ispitanika o razlozima ne postupanja po zahtjevu i o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu, te traženja pravnog lijeka.
U nastavku pročitate koja su vaša prava u zaštiti ličnih podataka:
transparentnost (čl. 12-14): pružanje informacija prilikom prikupljanja podataka kada voditelj obrade mora među ostalim informacijama obavijestiti ispitanika i o svojem identitetu i kontakt podacima, svrhama obrade i pravnoj osnovi za obradu podataka, primaocima, iznošenju u treće zemlje, periodu pohrane, mogućnosti povlačenja saglasnosti, itd.;
pravo pristupa podacima (čl. 15) pripada ispitanicima. To im pravo omogućuje pristup ličnim podacima i podacima o načinu njihove obrade. Voditelj obrade dužan je na zahtjev pružiti pregled kategorija podataka koji se obrađuju kao i kopiju stvarnih podataka. Nadalje, voditelj obrade ispitanika mora obavijestiti o detaljima obrade poput svrhe obrade, eventualnim primateljima podataka i načinu na koji je voditelj stekao te podatke;
pravo na ispravak (čl. 16): ispitanik ima pravo zahtijevati ispravak netačnih ličnih podataka koji se na njega odnose, a uzimajući u obzir svrhe obrade, ispitanik ima pravo dopuniti nepotpune lične podatke, među ostalim i davanjem dodatne izjave;
brisanje („pravo na zaborav“) (čl. 17): ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje ličnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja ako, među ostalim, lični podaci više nisu neophodni u odnosu na svrhu obrade. Ovo pravo ima ograničenja pa tako npr. političar ne može zatražiti brisanje informacija o sebi koje su date u okviru političkog djelovanja.
Pravo na zaborav zamijenjeno je ograničenijim pravom na zaborav u inačici GDPR-a koju je usvojio Europski parlament u martu 2014. U čl. 17. navodi se da ispitanik ima pravo zatražiti brisanje ličnih podataka koje ga se tiču prema jednom od osnova, uključujući nepridržavanje principa zakonite obrade (čl. 6. st. 1.), što uključuje slučajeve u kojima su interesi ili osnovna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu ličnih podataka, naročito ako je ispitanik dijete, snažniji od interesa voditelja obrade.
Član 17. izričito propisuje pravo na zaborav. Podaci moraju biti izbrisani “bez odlaganja”, ako više nisu potrebni ili ako je saglasnost povučena;
pravo na ograničenje obrade (čl. 18): u pojedinim situacijama npr. kada je tačnost podataka osporavana ispitanik ima pravo zahtijevati da se obrada njegovih ličnih podataka ograniči uz iznimku pohrane i nekih drugih vrsta obrade.
pravo na prenosivost (čl. 20): ispitanik ima pravo zaprimiti svoje lične podatke, a koje je prethodno pružio voditelju obrade, u strukturisanom obliku, te u uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom formatu, te ima pravo prenijeti te podatke drugom voditelju obrade bez ometanja od strane voditelja obrade kojem su lični podaci pruženi, ako se obrada sprovodi automatizovanim putem i zasniva na saglasnosti ili ugovoru.
Ispitanici također imaju pravo prenijeti lične podatke iz jednog sistema elektronske obrade u drugi, bez da ih u tome sputava voditelj obrade. Ovim pravom nisu obuhvaćeni dovoljno anonimizovani podaci, ali i podaci koji ne sadrže identifikatore, ali pomoću kojih se pojedinca može identifikovati uz dodatne podatke, obuhvaćeni su pravom. Pravo obuhvaća podatke koje je ispitanik ‘dao’ i podatke koji su nastali ‘praćenjem’, poput ponašanja ispitanika. Nadalje, voditelj obrade podatke mora pružiti u strukturisanom, uobičajeno korištenom formatu (čl. 20.). Pravni stručnjaci u konačnoj inačici GDPR-a vide “novo pravo” koje “seže i preko običnog prava na prenosivost podataka između dva voditelja obrade kako je navedeno u članu 20”;
pravo na prigovor (čl. 21): ispitanik ima pravo uložiti prigovor na obradu ličnih podataka ako se ista zasniva na zadaćama od javnog interesa, na izvršavanje službenih ovlasti voditelja obrade ili na legitimne interese voditelja obrade (uključujući i profilisanje), tada voditelj obrade ne smije više obrađivati lične podatke ispitanika osim ako dokaže da njegovi legitimni razlozi za obradu nadilaze interese ispitanika, te radi zaštite pravnih zahtjeva, također ako se ispitanik protivi obradi za potrebe direktnog marketinga, lični podaci više se ne smiju obrađivati;
pravo usprotiviti se donošenju automatizovanih pojedinačnih odluka (profilisanje) (čl. 22): ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se zasniva isključivo na automatizovanoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne efekte koji se na njega odnose ili na sličan način značajno na njega utiču, osim ako je takva odluka potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka, ako je dopuštena pravom EU-a ili nacionalnim pravom kojim se propisuju odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda, te legitimnih interesa ispitanika ili zasnovana na izričitoj saglasnosti ispitanika.
Ovom Uredbom su ojačana prava nosioca podataka i obaveze onih koji obrađuju lične podatke. Za potpuno razumijevanje i shvatanje odredaba Uredbe u kontekstu, upućujemo vas da pročitate čitavu Uredbu.
