Poklon je univerzalan čin dobre volje i pažnje, ali postavlja se pitanje – mora li se poklon prihvatiti? Iako pokloni često simboliziraju ljubaznost, prijateljstvo ili poštovanje, postoje situacije u kojima primalac može biti u dilemi da li prihvatiti ili odbiti dar. Pravna regulativa pruža jasne smjernice o tome kako se tretira poklanjanje, te koje posljedice može imati prihvatanje ili odbijanje poklona.
Sadržaj članka:
- Šta zakon kaže o poklonu
- Prihvatanje ugovora o poklonu
- Da li je moguće odbiti poklon
- Kada poklon može imati skrivene obaveze
- Šta se dešava sa poklonom koji nije prihvaćen
- Podržite Pravni blog
Šta zakon kaže o poklonu
Zakon o obligacionim odnosima FBiH jasno definiše poklon kao ugovor u kojem jedna strana drugoj daruje neku vrijednost bez protučinidbe. Međutim, kako bi ugovor o poklonu bio punovažan, neophodno je da primalac da svoj pristanak. Drugim riječima, poklon nije automatski važeći ako ga neko jednostrano ponudi – njegova pravna snaga dolazi tek kada druga strana pristane na njega.
Iako se pokloni često shvataju kao jednostavne i bezazlene radnje, pravno gledano, oni mogu nositi i određene obaveze. To naročito ako se radi o poklonima velike vrijednosti. Zbog toga je važno razumjeti pravne aspekte koji regulišu prihvatanje i odbijanje poklona. Treba biti svjestan da svaka odluka može imati dugoročne posljedice.
Prihvatanje ugovora o poklonu
U općem smislu, ugovor o poklonu se smatra valjanim kada darodavac jasno izrazi svoju namjeru da pokloni određenu imovinu, a primalac tu ponudu prihvati. Prihvatanje može biti izričito ili prećutno. Zakon ne propisuje eksplicitnu obavezu da obje strane moraju potpisati ili ovjeriti ugovor, osim ako se ne radi o predmetima koji zahtijevaju poseban oblik. Poseban oblik se traži, recimo, kod prijenosa nepokretnosti koji često zahtijeva javnu ovjeru ili notarsku potvrdu.
U praksi, potpisivanje ugovora od strane obje strane osigurava jasniji dokaz postojanja zajedničkog dogovora, čime se smanjuju eventualni sporovi u budućnosti. Međutim, ukoliko darodavac sačini ugovor, a primalac ga prihvati – čak i prećutno, primjerice korištenjem poklona – smatra se da je ugovor zaključen. Dakle, iako je preporučljivo imati potpise obje strane radi sigurnosti i transparentnosti, nije uvijek nužno da obje strane potpisuju ugovor o poklonu. Međutim, potrebno je u slučajevima kada zakon izričito zahtijeva određene formalnosti.
Da li je moguće odbiti poklon
Primalac poklona nikada nije obavezan da ga prihvati. U stvarnosti, mnogi ljudi iz različitih razloga odlučuju odbiti dar. To može biti jer se ne osjećaju ugodno, smatraju da bi time preuzeli neželjene obaveze ili jednostavno ne žele materijalne stvari. Odbijanje poklona može se izvršiti na nekoliko načina. Najčešće se radi o izričitom odbijanju, kada primalac jasno i glasno izrazi svoju odluku, ili prećutnim postupcima koji pokazuju da dar nije prihvaćen.
Važno je istaći da, čak i kada postoji društveni ili emocionalni pritisak da se poklon prihvati, zakon jasno postavlja granice. Niko ne može biti prisiljen prihvatiti poklon protiv svoje volje, a odluka o odbijanju ne nosi nikakve pravne posljedice.
Kada poklon može imati skrivene obaveze
Iako se pokloni obično daruju iz čiste ljubaznosti i altruizma, ponekad se može desiti da poklon nosi sa sobom skrivene obaveze. Takva situacija nastaje kada poklonodavac očekuje, iako to nije eksplicitno navedeno, određene radnje ili usluge nakon što dar bude primljen. Naprimjer, poklon može biti uslovljen određenim očekivanjima, poput uzvraćanja usluge ili zahvalnosti koja prelazi običan gest.
Pravna strana ovakvih situacija je složena. Ukoliko poklon uključuje skrivenu obavezu, on gubi svoj karakter jednostranog čina i postaje ugovorna obaveza. Primalac stoga mora pažljivo razmotriti sve aspekte poklona prije nego što ga prihvati, jer eventualne skrivene obaveze mogu imati značajne pravne i financijske posljedice u budućnosti.
Šta se dešava sa poklonom koji nije prihvaćen
Ukoliko primalac odluči odbiti poklon, on ostaje u vlasništvu poklonodavca, koji potom može slobodno raspolagati darom. Odbijeni poklon nema pravni efekat niti stvara bilo kakve obaveze za bilo koju stranu. Čak i kada darodavac nastoji insistirati na prihvatanju poklona, njegova pravna snaga ostaje nepromijenjena – poklon koji nije izričito ili prećutno prihvaćen ne može stvoriti obavezu za primaoca.
Ponekad, međutim, može doći do situacija u kojima se poklon smatra prihvaćenim prećutno, recimo, ako primalac koristi poklon ili se ponaša kao da je on njegov. U takvim slučajevima, iako formalno nije izrečeno prihvatanje, zakon može smatrati da je dar zapravo prihvaćen, što može imati svoje pravne implikacije.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.