Punomoć je pravni dokument kojim jedna osoba ovlašćuje drugu da u njeno ime obavlja određene pravne poslove. Međutim, ako se punomoć koristi izvan zemlje u kojoj je izdata, može biti potrebno da prođe kroz dodatne postupke potvrde autentičnosti. Tu dolazimo do pojmova ovjera, apostille i legalizacija. Šta oni tačno znače i kada su vam potrebni?
Sadržaj članka:
- Ovjerena punomoć
- Potpuno oslobođenje od legalizacije – bilateralni ugovori
- Apostilirana punomoć
- Legalizovana punomoć
- Kako znati koji postupak vam treba?
- Podržite Pravni blog
Ovjerena punomoć
Ovjera punomoći znači da sud, notar ili drugi ovlašteni organ potvrđuje da je potpis na dokumentu autentičan.
Ovjera ne garantuje da su sadržaj i svrha punomoći valjani – ona samo potvrđuje da je osoba koja je potpisala dokument to učinila vlastitom voljom.
U Bosni i Hercegovini, u zavisnosti od posla, punomoć ovjeravaju sudovi, notari, a u slučajevima kada nije propisano da ovjeru mora izvršiti sud ili notar, ovjera se može obaviti i u nadležnim općinskim službama.
Notarski ili na drugi način ovjeren dokument može se koristiti unutar BiH bez dodatnih potvrda, ali ako se šalje u inostranstvo, često je potrebna dodatna potvrda u obliku apostille ili legalizacije.
Potpuno oslobođenje od legalizacije – bilateralni ugovori
Države potpisnice Haške konvencije mogu međusobno potpisati bilateralne sporazume koji omogućavaju da javne isprave budu priznate bez bilo kakve dodatne ovjere, uključujući apostil.
U tom slučaju, isprava iz jedne države članice važi u drugoj bez ikakvih dodatnih administrativnih procedura.
Apostilirana punomoć
Apostille je pojednostavljen način potvrde autentičnosti javnih isprava koji vrijedi u svim državama potpisnicama Haške konvencije iz 1961. godine.
Ako je punomoć apostilirana, to znači da je ovlašteno tijelo stavilo posebni pečat (apostille) kojim se potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
U Bosni i Hercegovini apostille izdaju sudovi prvog stepena (općinski ili osnovni sudovi), a postupak je relativno brz. Apostilirana punomoć može se koristiti u svim zemljama koje priznaju Hašku konvenciju, bez potrebe za dodatnom legalizacijom.
Legalizovana punomoć
Puna legalizacija, poznata i kao redovna legalizacija, je formalni postupak kojim se potvrđuje vjerodostojnost stranih javnih isprava kako bi bile priznate i imale pravnu snagu u državi gdje će se koristiti.
Ovaj postupak je obavezan za isprave iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije iz 1961. godine i nemaju bilateralni sporazum sa BiH o međusobnom priznavanju javnih isprava.
Potrebno je provesti punu legalizaciju dokumenta. Ovaj postupak uključuje više koraka kako bi se osigurala vjerodostojnost dokumenta za upotrebu u inostranstvu.
Postupak pune legalizacije:
Ovjera dokumenta od strane nadležnog organa u BiH:
Prvo, dokument treba ovjeriti kod nadležnog organa koji ga je izdao, kao što su općinske institucije, sud, notar. Sve to u zavisnosti od sadržaja dokumenta, odnosno, od toga koga zakon propisuje kao ovlaštenog za ovjeru u predmetnom poslu.
Ovjera od strane Ministarstva pravde BiH:
Nakon početne ovjere, dokument se dostavlja Ministarstvu pravde BiH radi daljnje ovjere.
Ovjera od strane Ministarstva vanjskih poslova BiH:
Ministarstvo vanjskih poslova BiH vrši dodatnu ovjeru dokumenta nakon što je ovjeren od strane Ministarstva pravde.
Ovjera od strane diplomatsko-konzularnog predstavništva zemlje prijema:
Na kraju, dokument se dostavlja ambasadi ili konzulatu zemlje u kojoj će se koristiti, a koja se nalazi u BiH, radi finalne ovjere.
Kako znati koji postupak vam treba?
Pravila zavise od zemlje u kojoj će se punomoć koristiti. Za detaljne i ažurirane informacije o postupku legalizacije, preporučuje se kontaktiranje nadležnih institucija u BiH, kao što su Ministarstvo pravde ili Ministarstvo vanjskih poslova, kao i diplomatsko-konzularno predstavništvo zemlje u kojoj će se dokument koristiti.
Ako se šalje u zemlju potpisnicu Haške konvencije, potrebna je apostille ovjera. Ako je namijenjena za državu koja nije članica konvencije, mora proći kompletnu proceduru legalizacije.
Prije nego što pripremite punomoć, uvijek provjerite zahtjeve zemlje u kojoj će biti korištena kako biste izbjegli nepotrebne troškove i kašnjenja.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.