Pravosudni ispit iskustva

Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, najčešća pitanja koja pravnici postavljaju jedni drugima su: Pravosudni ispit iskustva? Je li ispit bio težak? Koja su bila pitanja? Kakvi su članovi Komisije?

Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti nemoguć i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

Pravosudni ispit iskustva

Analizirajući odgovore više diplomiranih pravnika koji su položili Pravosudni ispit, bilo na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Pravosudni ispit na državnom nivou ili Pravosudni ispit na federalnom nivou, ono što je zajedničko za sve jeste činjenica da je potrebno određeno vrijeme da se vrlo obimno gradivo “slegne”.

U skladu s tim, gradivo je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati. Materiju treba pratiti po Programu polaganja Pravosudnog ispita, a po kompletiranom Programu, sve ponoviti.

Ranije smo pisali o tome ko može polagati Pravosudni ispit, a odgovore na ostala pitanja možete naći u našoj kategoriji Pravosudni ispit.

Pravosudni ispit položen na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini valjan je na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, tako da možete da radite u svakom dijelu Države.

Za koliko vremena se može spremiti Pravosudni ispit

Realna procjena je da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze. Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.

Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.

Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.

Iz koje literature se sprema Pravosudni ispit

Za materiju Pravosudnog ispita postoje priručnici i oni su sveobuhvatni, iako se u obzir mora uzeti činjenica da često dolazi do izmjene i dopune propisa na što se mora obratiti posebna pažnja.

Priručnici u najvećem dijelu doslovno prepisuju zakone, te nema mnogo posebnih pojašnjanja od kojih možete da imate dodatnu vrijednost .

Nezamjenjivi za kvalitetno spremanje Ispita su i zakoni iz kojih dopunjavate i pojašnjavate stvari koje vam u priručnicima nisu jasne.

U skladu sa iskustvima kolega, priručnici u nekim dijelovima mogu biti obimniji od onoga što Komisija za polaganje Pravosudnog ispita inače traži, posebno kada je u pitanju Građansko pravo.

Iako ne trebaju da budu osnovni materijal za spremanje ispita, skripte su veoma korisne ako se koriste za podsjećanje ili brzo ponavljanje gradiva.

Skripte često nisu ažurne, a nekada se stiče utisak da ih nisu pisali pravnici, te da su pisani nabrzinu i iz komercijalnih razloga.

Pismeni dio Pravosudnog ispita

Pismeni dio Pravosudnog ispita slovi za jednostavniji od dva dijela polaganja.

Potrebno je naučiti kako se piše presuda, a za svaku od presuda postoje primjeri koji vam mogu jasno predstaviti šta se od vas traži, odnosno koji su elementi presude, te kako ona treba da izgleda.

Šumska krađa jedno je od češćih krivičnih djela za koju pišete presudu.

Zablude u spremanju Pravosudnog ispita

Pravosudni ispit, iako je sve individualno, u najvećem broju slučajeva ne može se spremiti za mjesec ili dva. Čak i tri mjeseca intenzivnog učenja su upitna, a stres koji ćete proći vjerovatno ne bi bio vrijedan, odnosno, položeni ispit bi vas vjerovatno koštao zdravlja i društvenog ili profesionalnog života.

Kada dođete na ispit, vjerovatno ćete imati osjećaj da ništa ne znate, ali to traje dok ne počnete odgovarati na prvo pitanje. Tada se stres zamjenjuje sa adrenalinom, te se počinjete sjećati i stvari za koje ste mislili da ne znate.

Seminar za polaganje Pravosudnog ispita

Seminar za polaganje Pravosudnog ispita je veoma koristan, a budući da cijena nije zanemariva, te u trenutku pisanja ovoga članka iznosi 980,00 KM, savjetujemo vam da pročitate određeni dio gradiva kako biste dobili osjećaj o kakvoj materiji je riječ.

Svakako da seminar možete pohađati i prije nego što bilo šta pročitate, ali smatramo da je korisnije ako znate o čemu se radi i koja je struktura ispita.

Ukoliko prerano krenete sa seminarom, do trenutka polaganja ispita, zaboravićete mnogo stvari i sve ćete morati proći ponovo.

Slušanje kolega dok polažu Pravosudni ispit

Slušanje ispita također je vrlo korisno, ali u skladu sa iskustvima, savjetujemo vam da ispit slušate tek nakon što pređete gradivo.

Na taj način možete da dobijete predstavu o tome kako su koncipirana pitanja, koji dio od onoga što ste naučili treba da popravite, kako ispit izgleda, koliko temeljito Komisija ispituje i ostale slične stvari.

Bilo bi dobro ako bi se polaganje ispita moglo slušati više puta. Na taj način biste se navikli na okruženje u kojem se ispit polaže, ali i otprilike biste mogli uočiti koja pitanja se eventualno ponavljaju.

Ponavljanje gradiva

Iako zvuči logično, gradivo Pravosudnog ispita je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati.

Tokom učenja, često se pojavljuju faze u kojima smatrate da ne znate ništa od onoga što ste ranije učili, što je prilično zastrašujuće i razočaravajuće iskustvo.

Osim toga, vrlo je teško uvijek i u svakom trenutku znati sve, ali je potrebno da se zna osnova, da se razumije logika određenog pravnog rješenja ili pravnog instituta, što Komisija, u skladu sa iskustvima, često zna ocijeniti kao dovoljno.

Čitanje sudskih presuda

Pravosudni ispit je teži za pravnike koji nisu radili u pravosuđu, tako da je korisno da se određeno vrijeme prije ispita čitaju sudske presude, kako bi se naučili elementi presude.

Ukoliko se ispravno napišu svi formalno-pravni elementi presude, te ako se ispravno primjeni pravni osnov, ono kako ćete presuditi i nije toliko bitno.

Međutim, bitno je da znate logiku kojom ste se vodili pri donošenju presude, odnosno da poznajete propise na osnovu kojih ste presudu donijeli.

Komisija za polaganje Pravosudnog ispita

Članovi Komisije za polaganje Pravosudnog ispita na svim nivoima, u skladu sa iskustvima kolega, uglavnom su veoma korektni.

Neki od članova Komsije, kao što je to slučaj i sa različitim profesorima na fakultetu, pomažu, pokušavaju da vas navedu na pravi odgovor, međutim, bitno je da u prvim trenucima ostavite utisak osobe koja se iskreno i predano spremala za polaganje Pravosudnog ispita.

Ukoliko su dobro raspoloženi, kolege prenose da će članovi Komisije sa vama i razgovarati, pitanja postavljati sugestivno ili davati određene smjernice za odgovore na pitanja.

Međutim, sve navedeno ne znači da ispit možete položiti ako ste samo dragi i šarmantni, a ne pokažete poznavanje materije.

Budući da se radi o iskusnim profesionalcima, članovi Komisije jasno mogu prepoznati kada se radi o blefiranju, neznanju ili bloku prouzrokovanom stresom.

Pravosudni ispit BiH

Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.

Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.

Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.

Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.

Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.

Pravosudni ispit FBiH

U Zakonu o pravosudnom ispitu  FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), propisano je da Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima. U slučaju da ispunjavaju uvjet trajanja radnog iskustva, ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.

Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde, a uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom pravnom fakultetu (ovjerena kopija diplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao advokatski pripravnik.

Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.

Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

Podržite Pravni blog

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.