Ukoliko prikupljate, obrađujete i koristite podatke građana Europske unije, dužni ste to činiti krajnje odgovorno, obazrivo, pošteno i u skladu sa pravnom regulativom koja reguliše ovu oblast. EU u misiji zaštite privatnosti svojih građana na Internetu GDPR ide toliko daleko da kršenje propisa vezanih za GDPR – Opće uredbe o zaštiti podataka može značiti finansijsku propast lica koje pravo pojedinca na zaštitu privatnosti zloupotrebljavaju ili se prema njemu odnose neodgovorno.
Glavni ciljevi GDPR-a su vratiti građanima nadzor nad njihovim ličnim podacima i izvršiti ujednačavanje propisa u cijeloj Uniji. Uz rasprostranjeno korištenje društvenih medija, aplikacija i Interneta općenito, lični podaci se dijele i prenose preko granica više nego ikad prije. Uredba direktno nameće jedinstveni režim zakona sigurnosti podataka za sve članice EU.
Uredbom se uvode nove i pojednostavljuju neke već postojeće definicije odnosno preciznije opisuju postojeći pojmovi, određuju biometrijski i genetski podaci, smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obaveze voditelja zbirke ličnih podataka, a ujedno i jačaju nadzorne ovlasti, kao i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu ličnih podataka.
Što se tiče samih građana, njima se omogućava lakši pristup njihovim podacima, mogu se informisati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci. Uredbom se uvodi i „pravo na zaborav” odnosno mogućnost da ispitanik zatraži od preduzeća i organizacija brisanje svojih podataka kada ne bude htio da se njegovi lični podaci obrađuju, uz uslov da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje. U slučaju povrede ličnih podataka voditelj obrade je dužan, bez nepotrebnog odgađanja, obavijestiti nadzorno tijelo o povredi ličnih podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda ličnih podataka prouzrokovati rizik za prava i slobode pojedinaca. Također se u određenim okolnostima uvodi i potreba obavještavanja nosioca podataka ukoliko je došlo do povrede njegovih ličnih podataka, a za određene kontrolore uvodi se i obaveza imenovanja službenika za zaštitu podataka. Uredba znatno pojačava prava građana i garantuje pravo na informiranost.
Važno je napomenuti da su djeca prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati sa svojim ličnim podacima, pošto često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog upravljanja svojim ličnim podacima. Iz tog razloga djeca će moći koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati lične podatke isključivo uz pristanak roditelja.
Pravne osnove za obradu ličnih podataka
Obrada ličnih podataka obuhvata radnje poput prikupljanja, evidentisanja, čuvanja, uvida, otkrivanja, prenošenja ili uništavanja.
Podaci se ne smiju obrađivati osim ako za to postoji barem jedna od sljedećih pravnih osnova (čl. 6. st. 1.):
- Ispitanik je dao saglasnost za obradu podataka u jednu ili više posebnih svrha.
- Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se preduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
- Obrada je nužna radi poštivanja pravnih obaveza voditelja obrade.
- Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili drugog fizičkog lica.
- Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade.
- Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili osnovna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu ličnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Izuzeća od Uredbe
Slučajevi koji slijede nisu pokriveni Uredbom:
- zakonito presretanje podataka, državna sigurnost, vojska, policija, pravosuđe
- obrada u statističke i naučne svrhe (u nekim slučajevima)
- podaci umrlih (za njih važe nacionalni propisi)
- odnosi između poslodavaca i zaposlenika regulišu se dodatnim zakonima
- obrada ličnih podataka od strane fizičkog lica u osnovne svrhe ili za potrebe kućanstva